Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost

Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost

Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj RH Ishodi uenja radionica izrade matrice mjerljivih ishoda uenja u programu izobrazbe knjiniara 22. svibnja 2009. Dijana Machala Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu [email protected] Uvod u kompetencije i ishode uenja Kriza obrazovanja

osvjetavanje postojanja krize 60-tih godine 20. stoljea inicirana brzom produkcijom novog znanja sve brim zastarijevanjem osposobljenosti (znanja i vrijednosti) (Coombs, P.H., 1982) produavanjem ljudskog vijeka poveava se raskorak izmeu osposobljenosti steenih kolovanjem i novim potrebama za uspjenim obnaanjem razliitih ivotnih uloga (Knowles, M.S, 1970.) zastarijevanje znanja, vrijednosti i stavova ne moe se sprijeiti produavanjem i intenziviranjem kolovanja javlja se potreba za novom, integrativnom koncepcijom trajnog, cjeloivotnog nekolskog obrazovanja poluivot inenjerskog i lijenikog znanja danas iznosi oko 5 godina intenziviranje, produenje i omasovljavanje kolovanja 70-ih nije rijeilo problem krize

50% obrazovanja odvija se izvan formalnog sustava a 75% uenja izvan obrazovanja Learning Ladder Cjeloivotno uenje Dewey, John (1897) 'My pedagogic creed', The School Journal, Volume LIV, Number 3 (January 16, 1897), pages 77-80. Also available in the informal education archives, http://www.infed.org/archives/etexts/e-dew-pc.htm. Definicija Koncepcija cjeloivotne edukacije: - naelo vremenskog produavanja organiziranog uenja s djetinjstva i mladosti na itav ivot, po emu je koncept i nazvan -

cjeloivotno obrazovanje nije obrazovanje/odgoj djece i mladih plus obrazovanje odraslih. Cjeloivotna edukacija se ne moe svesti na obrazovanje odraslih (Pastuovi, 1999). Cjeloivotno uenje ne znai proirenje kolskih ciljeva, sadraja, metoda i organizacije na poslijekolsko obrazovanje jer bi to vodilo svojevrsnom kolskom imperijalizmu (Karpen, U., 1980). Cjeloivotno uenje ne podrazumijeva vraanje u kolu, ve obrazovanje nekolskom edukacijom. Terminoloki je esta zabuna da je cjeloivotna edukacija novi naziv za obrazovanje odraslih. Cjeloivotno obrazovanje je formalno, neformalno i informalno organizirano uenje koje moe biti integrirano vertikalno po stupnjevima obrazovanja i horizontalno po oblicima (Dave, R.H., 1976) usustavljanje uenja u svim ivotnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno) podrazumijevaju se sve aktivnosti vezane za uenje tijekom cijelog ivota, a s ciljem unaprjeenja znanja, vjetina i sposobnosti

Uvod u kompetencije i ishode uenja Formalno obrazovanje uenje koje se pojavljuje u organiziranoj i usustavljenoj okolini (koli, radionici, na radnom mjestu) te koje rezultira javnom ispravom (svjedodbom ili diplomom) o zavrenom stupnju i vrsti obrazovanja. Ono je intencijalno sa strane uenika. Neformalno obrazovanje organizirano uenje, ali koje se provodi izvan redovitog kolskog sustava. Ono moe, ali i ne mora rezultirati formalnom potvrdom o uspjeno svladanom obliku obrazovanja, ali takva potvrda nema status javne isprave iz ijeg sadraja bi proizlazila prava zavrenih polaznika i obveza budueg poslodavca na davanje prioriteta prilikom natjeaja za prijem u odnosu na druge kandidate koji takvu potvrdu nemaju. Ono je intencijalno sa strane uenika. Informalno uenje to je iskustvo ili nenamjerno uenje

koje se deava tijekom ivota a da uenik nije ni svjestan znanja ili vjetina koje je usvojio. esto ga se naziva i posljedicom ivota. OECD. Lifelong Learning for All, 1996. Delors, J. Learning: The Treasure Within. Paris : UNESCO, 1996. Uvod u kompetencije i ishode uenja Osnovni pojmovi Obrazovanje proces organiziranog uenja spoznajnih (kognitivnih) i psihomotornih svojstava linosti. Obrazovanjem se ue spoznajna svojstva linosti uporabiva u velikom broju situacija to ih je nemogue unaprijed predvidjeti (znanja i motorne vjetine uporabive u manjem broju specifinih situacija sadraj su izobrazbe). Sadraj obrazovanja su temeljna znanja, intelektualne i motorne vjetine velike transferne vrijednosti. > stjecanje znanja, pripremanje za obnaanje ivotnih uloga Izobrazba poseban oblik obrazovanja suenog na specifina, unaprijed odreena

i neposredno primjenjiva znanja i motorne vjetine ue transferne vrijednosti. Proces izobrazbe obino se izvodi u posebnim ustanovama: centrima za izobrazbu ili specijaliziranim obrazovanim ustanovama Obrazovanje = eng. education, njem. bildung, fr. education Izobrazba = eng. training, njem. ausbildung, fr. formation > usavravanje znanja Uvod u kompetencije i ishode uenja Osnovni pojmovi Obrazovanje odraslih proces kojim osoba, ije su glavne socijalne uloge znakovite za status odraslosti, poduzima sustavno i trajno uenje sa svrhom postizanja promjena u znanju, stavovima, vrijednostima ili vjetinama. Veliki se dio cjeloivotnog obrazovanja odvija kao obrazovanje odraslih. Doivotno (trajno, kontinuirano, permanentno) obrazovanje odnosi se na obrazovanje od zavretka nekog stupnja formalnog obrazovanja do smrti ili do kraja radnog vijeka. Usklauju se oblici formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja odraslih prema naelu horizontalnog povezivanja.

Gordon Darkenwald i Sharan Merriam. Obrazovanje odraslih: temelji prakse, 1982 Knjinice i cjeloivotno obrazovanje Hamburka deklaracija (UNESCO/CONFINTEA, 1997) UNESCO bi trebao ojaati ulogu knjinica, muzeja, batinskih i kulturnih ustanova kao mjesta uenja i partnera u procesu cjeloivotnog obrazovanja i uspostave modernog drutva koje ui Promjene u knjininom prostoru - learning commons - information commons Knjinine usluge za net generaciju - blogovi Learning commons blog i sl. - EBLIDA (2001): omoguiti slobodan pristup informacijama, osigurati pomo u pronalaenju i evaluaciji kvalitetnih izvora - aktivna uloga u obrazovanju korisnika i suradnja u nastavi: programi informacijske pismenosti Ishodi kao indikatori knjininog poslovanja - procjenjuju se ishodi poslovanja knjinica OBE (outcome based evaluation)

OBPE - Outcomes Based Planning & Evaluation Ishodi uenja Ishodi uenja su iskazi kojima se izraava to uenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon to zavri odreeni proces uenja. Ishodi se najee izraavaju kao znanje, vjetine ili vrijednosti (stavovi). Ishodi uenja moraju biti praeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se moe utvrditi jesu li ishodi ostvareni. Ishodi uenja: operacionalizacija kompetencija pomou aktivnosti koje se mogu opaati i mjeriti, neposredni rezultati obrazovanja, osposobljenosti za pojedine vrste ponaanja (kognitivna, psihomotorna i afektivna ponaanja), ishodi su, uz ciljeve, sadraj i metode pouavanja, sastavni i neodvojivi dio kontinuiranog procesa razvoja sylabusa podravaju pouavanje usmjereno na uenika Program temeljen na ishodima uenja Izrada programa Tradicionalni pristup

Pristup utemeljen na ishodima uenja Vani su ulazi Vani su rezultati Planiranje na temelju vremena Planiranje na temelju eljenih ishoda Studenti su grupirani po godinama i prolaze kroz kolegije zajedno Studeni napreduju kroz program na razliite naine da bi postigli eljene ishode Kolegiji se dodjeluju nastavnicima koji pouavaju grupe studenata i evaluiraju ih Nastavnici su odgovorni za ishode koji su definirani programom

Studenti prikupljaju dokaze o pohaanju nastave i poloenim ispitima u tono odreenome vreme, to vodi do diplome Studenti demonstriraju da su ovladali ishodima Primjena ishoda uenja Prednosti primjene ishoda uenja Uenicima pomae da shvate to se od njih oekuje i olakava proces uenja; praenje vlastitog napretka u gradivu Nastavnom osoblju pomae definirati to bi uenici morali znati uiniti (izvriti) na kraju odreenog razdoblja uenja, a prije nisu znali; preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadraj prema pristupu usmjerenog na uenika Poslodavce i budue uenike informira o vjetinama i kompetencijama steenim tijekom pouavanja, olakava vidljivost i razlikovanje akademskih programa

Nedostaci primjene ishoda uenja Ishodi uenja mogu ograniiti uenje ako su preusko definirani Lake je mjeriti ishode uenja na niim razinama, pa njihova primjena moe dovesti do redukcije sadraja u programu Javlja se rizik od zanemarivanja nekih aspekata uenja: vrijednosti/afektivnih komponenti, prenosivih vjetina, kontekstualizacije uenja i sl. Razine primjene ishoda uenja zajednika referentna toka Meunarodna razina Za meunarodno priznavanja diploma i kvalifikacija Poticanje mobilnosti strunjaka, transparentnosti i prenosivosti kvalifikacija Nacionalna razina Za izradu nacionalnih kvalifikacijskih okvira i uspostavu sustava

kvalitete Razine institucija Profesionalni kompetencijski profil (subject benchmark statements) iz njega se izvode akademski i/ili struni profil/i Razine kolegija Razine nastavne cjeline Profesionalni kompetencijski profil Profesionalni kompetencijski profil subject benchmark statements definiraju ih strune udruge, profesionalna drutva za podruja od posebnog nacionalnog interesa kao to je kolstvo, profesionalni kompetencijski profil definira se na nacionalnoj razini (HNOS) iroko opisuju razinu znanja i vjetina za pojedinu struku

iz profesionalnog kompetencijskog profila izvode se pojedini akademski i/ili struni profil/i Taksonomije obrazovnih ciljeva Bloomova taksonomija Razine postignua dijele se u tri podruja, kategorije: Kognitivno (podruje znanja i razumijevanja) Bloom, 1956. Afektivno (podruje stavova i uvjerenja) Krathwohl i sur. 1964. Psihomotoriko (podruje vjetina umijea) Simpson,1972 Svako podruje sistematizirano je hijerarhijski od nie ka vioj razini usvojenosti znanja. Svaka razina kategorije nosi kljune glagole koji omoguavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda uenja na osnovu kojih uenici mogu pokazati usvojena znanja, vjetine i stavove Bloomova taksonomija Kognitivno podruje (znanje i razumijevanje)

ZNANJE prepoznavanje informacija Definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, rei, navoditi, srediti, zapamtiti ... RAZUMIJEVANJE shvaanje informacija Klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, saeti ... PRIMJENA primjena znanja u rjeavanju problema Primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, rijeiti, odigrati, skicirati, planirati ... ANALIZA razdvajanje informacija na sastavne dijelove Ralaniti, proraunati, usporediti, suprotstaviti,

eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati ... SINTEZA primjena informacija Urediti, uskladiti, sloiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, napisati, predloiti ... VREDNOVANJE prosuivanje korisnosti Utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podrati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zakljuiti, odabrati Primjer: Nabrojati vrste knjinica po Zakonu o knjinicama Procijeniti uinkovitost primjene Standarda za narodne knjinice Bloomova taksonomija Afektivno podruje (stavovi i uvjerenja) PRIHVAANJE

Identificirati, prepoznati, sluati, slijediti, upotrebljavati ... ODGOVARANJE Odgovarati, pomagati, izvjetavati, pozdravljati, itati, rei ... VREDNOVANJE Dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se ... ORGANIZACIJA Generalizirati, dovriti, integrirati, pripremiti, saeti ... INTEGRITET Ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, rijeiti, predloiti ... Primjer: Prihvatiti odgovornost za donesene odluke Zastupati primjenu etikih standarda u poslu Bloomova taksonomija

Psihomotoriko podruje (vjetine i umijea) PERCEPCIJA perception Izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti SPREMNOST - set Poeti, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti VOENI ODGOVOR - attempt AUTOMATIZIRANI ODGOVOR basic proficiency Oponaati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti Izvesti, konstruirati, podii, provesti SLOENA OPERACIJA expert proficiency Popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati

PRILAGODBA adaptable proficiency Prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti STVARANJE creative proficiency Izgraditi, konstruirati, urediti, izumiti, dizajnirati, kombinirati Primjer: Prepoznati pravilne postupke manipuliranja knjinom graom Izgraditi mreni portal Formuliranje ishoda uenja Ishode uenja u okviru kurikuluma formuliramo kao tvrdnju: Na kraju programa/modula/predavanja/radionice/ uenik bi trebao moi + aktivni glagol (obino vezan uz prilog koliko uspjeno to mora biti uinjeno) + objekt glagola (to e moi uiniti)

+ fraza koja upuuje na kontekst ili uvjet (okolnosti) pod kojim e se radnja izvriti Primjer: Na kraju ove radionice polaznici bi trebali moi pravilno formulirati ishode uenja za svoje radionice u okviru nacionalnog programa izobrazbe knjiniara. Formuliranje ishoda uenja Ishodi uenja moraju biti: S specific - konkretni M measurable - mjerljivi A agreed - dogovoreni R relevant - relevantni T timely vremenski izvedivi Ishodi uenja trebali bi biti i transparenti prepoznati unutar i izvan Europe (Tuning, Gonzalez i Wagenaar, 2006.) Formuliranje ishoda uenja Praktini savjeti za formuliranja ishoda uenja

Ishode uenja UVIJEK piemo kao mjerljive aktivnosti Izbjegavamo duge i sloene tvrdnje i nepoznate rijei Izbjegavamo preopenite glagole (znati, razumjeti, osvijestiti) Izbjegavati komparative bolje ili vie jer podrazumijeva mjerenje prije i poslije uenja Ope je preporueno odabrati najvie 5 do 7 ishoda za pojedinu nastavnu jedinicu Zadatak Napiite od 3 do 5 ishoda uenja za va teaj iz programa izobrazbe knjiniara iz 2008. godine. Na plavi papir napiite ishode iz kognitivnog i psihomotornog podruja, a na uti papir ishode koji pripadaju afektivnom podruju.

Konstruktivno poravnanje Pristup pouavanju koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma/silabusa zapoinje jasnom slikom o tome to e studenti biti u stanju uiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrivanje (poravnanje) organizacije programa, usklaivanje metoda pouavanja i na kraju se pristupa provjeri nauenog kako bi se potvrdilo je li uenje dovelo do eljenih promjena u znanju, vjetinama i uvjerenjima. (Biggs, 2001) Pri odreivanju pristupa uenju i pouavanju treba voditi rauna o osobinama odraslih uenika: kognitivnom funkcioniranju: pamenje, uenje, kognitivni stilovi profesionalnom iskustvu i predznanju motivacijsko/afektivnim obiljejima: ciljevi, vrijednosti, oekivanja, stavovi, interesi (Vizek Vidovi, 2008)

Matrica mjerljivih ishoda uenja Kompetencije Ishodi uenja Metode pouavanja Mjerenje postignua Vrednovanje i priznavanje uenja Instrumenti vrednovanja i priznavanja uenja: Samovrednovanje: - biljeenje postignua Sustav e-portfolija projekt RAPID (Recording Academic, Professional and Individual Development for Information and Library Science)

Vanjsko vrednovanje: Akreditacija programa usklaenje sa standardima kvalitete; Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Primjena sustava bodova (ECTS, ECVET, CEU) ECTS - Europski sustav prikupljanja i prenoenja bodova/kredita (European Credit Transfer and Accumulation System) Radno optereenje opisuje koliinu vremena koja je studentima u prosjeku potrebna da bi izvrili sve obveze vezane uz nastavu i uenje (poput predavanja, seminara, projekata, praktinoga rada, pripremu za nastavu, samostalnog uenja, ispita i dr.), a koje su potrebne da bi se postigli oekivani ishodi uenja ECVET - Europskog sustava prijenosa kreditnih bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje CEU - Za odgovorna radna mjesta, za koja se trai visoka razina profesionalnosti, uvodi se institut jedinice kontinuiranog obrazovanja (continuing education unit CEU) u svrhu recertifikacije sveuilinih

diploma Priznavanje neformalnih oblika uenja Priznavanje (recognition) biljeenje postignua uenja i napretka kod pojedinca. esto se vee uz kvalifikacije. EQF e poduprijeti pojedince sa irokim radnim ili drugim iskustvima kroz jaanje validacije neformalnoga i informalnog uenja. Fokus na ishodima uenja osigurat e lake procjenjivanje jesu li ishodi uenja steeni u razliitim okruenjima istovrijedni (ekvivalentni), prema sadraju i relevantnosti, formalnim kvalifikacijama. Meunarodna iskustva Projekt: Feasibility of International Guidelines for Equivalency and Reciprocity of Qualifications for LIS Professionals International Guidelines for Equivalency and reciprocity of Qualifications for LIS Professionals Terry L. Weech i Anna Maria Tammaro (2008.)

Leif Kajberg, Leif Lrring (ed.), European curriculum reflections on Library and Information Science education (Copenhaguen: The Royal School of Library and Information Science, 2005) Literatura Adam, S. Learning Outcomes Current Developments In Europe: Update On The Issues And Applications Of Learning Outcomes Associated With The Bologna Process. 2008. Adam, S. New challenges in recognition: the recognition of prior learning. Official Bologna Process Seminar: why is the recognition of prior experiential learning important and what are the national and institutional implications of this for lifelong learning? Riga: AIC, 2007. CEDEFOP. The Shift to learning outcomes : conceptual, political and practical developments in Europe. 2008. Declan Kennedy, ine Hyland, Norma Ryan. Writing and Using Learning Outcomes: a Practical Guide. Implementing Bologna in your institution. Vizek Vidovi, Vlasta. Kompetencije kao ishodi uenja i trajno obrazovanje. Zagreb, 2008. Blooms tutorial & wizard American Association of Law libraries Writing Learning Outcomes

Recently Viewed Presentations

  • Earth Science Chapter 17: Plate Tectonics

    Earth Science Chapter 17: Plate Tectonics

    Convergent Boundaries. At convergent boundaries, two tectonic plates are moving toward each other. When two plates collide, the denser plate eventually descends below the other, less-dense plate in a process called . subduction. There are . three types of convergent...
  • Fundamental nuclear symmetries meet classical electrodynamic ...

    Fundamental nuclear symmetries meet classical electrodynamic ...

    §3.3.1 Separation of Cartesian variables: Orthogonal functions Christopher Crawford PHY 311 2014-02-24 Outline Analogies from Chapter 1 Inner, outer products Projections, eigenstuff Example boundary value problem - square box Separation of variables Solution of boundary conditions Discrete vs. continuous linear...
  • State Board Practical Exam  The entire exam will

    State Board Practical Exam The entire exam will

    Curl Demo and Roller Placement. Complete 1 on-base roller in top center area, 1 no-stem flat pincurl on right side of head and a three-ridge fingerwave (4x2) behind roller. Time:15 minutes. 1 point each. Procedure Criteria: Sanitizes own hands using...
  • Pathology Review Flash Cards for Revision Vascular, Cardiology,

    Pathology Review Flash Cards for Revision Vascular, Cardiology,

    Most often follows benign course with 50-95% 5-10 year survival Bell's Palsy Lower motor neuron palsy causing facial paralysis Inflammation of CN VII (facial nerve) Inflammation near stylomastoid foreman or in bony facial canal Association with HIV, sarcoidosis and Lyme...
  • Unit A4 Translation shifts - iauq.ac.ir

    Unit A4 Translation shifts - iauq.ac.ir

    In simplified terms, this means a TL piece of language which plays the same role in the TL system as an SL piece of language plays in the SL system. Catford: Two Kinds of Translation Shifts level shifts (between the...
  • Input & Output - California State University, Fresno

    Input & Output - California State University, Fresno

    Data is the raw facts given to the computer. Programs are the sets of instructions that direct the computer. Commands are special codes or key words that the user inputs to perform a task, like RUN "ACCOUNTS".
  • Moon Phases - Issaquah Connect

    Moon Phases - Issaquah Connect

    Why do we have the misconception about moon phases being caused by Earth's shadow? The above print is entitled "Moon Phase (Horizontal)". What would be a better name for this piece of art? Are the shapes shown even possible in...
  • Title (Arial bold 30 point)

    Title (Arial bold 30 point)

    JEs in HFM (1) Newark and Camden units will apply a materiality threshold of $50k - $500K and $1 million during the close cycle (2) Materiality threshold of $100k will apply to the two major campuses, New Brunswick and RBHS...