Horizontalni izravan učinak Osnivačkih ugovora i uredbi

Horizontalni izravan učinak Osnivačkih ugovora i uredbi

Dr.sc. Snjeana Vasiljevi NAELO NADREENOSTI PRAVA ZAJEDNICE Van Gend an Loos, 1963. Costa v. Enel, 1964. Simmenthal, 1978. PREDMET SIMMENTHAL Predmet 106/77 Amministrazione delle Finanze dello

Stato v. Simmenthal S.p.A., (1978) ECR 643 (to znae oznake?). U predmetu Simmenthal Europski je sud razjasnio da nadreenost europskog prava zahtijeva od nacionalnog suda da u sporu primijeni normu europskog prava ako ona ima kvalitete da bude izravno primijenjena (izravni uinak), ak i ako to podrazumijeva istodobnu neprimjenu suprotne nacionalne norme. PREDMET SIMMENTHAL

Europska norma s izravnim uinkom moe potjecati iz bilo kojega izvora prava Zajednice (primjerice, neke provedbene direktive Komisije), a suprotna norma nacionalnog prava koja zbog toga ostaje neprimijenjena moe biti podzakonska norma, zakonska norma, pa ak, prema miljenju Europskog suda,

i ustavna norma. UVJETI ZA IZRAVAN UCINAK odredba mora biti JASNA i NEDVOSMISLENA mora njen

biti BEZUVJETNA uinak ne smije ovisiti o daljnjem djelovanju Zajednice ili nacionalnih vlasti PROCITAJTE ODLUKU ESP I ODGOVORITE!!!! Glavno pitanje - moe li se profesionalni biciklist

pozvati na zabranu diskriminacije u zapoljavanju propisanu Ugovorom o EEZ pri osporavanju odredbe statuta privatne biciklistike udruge koja mu zabranjuje zapoljavanje na temelju dravljanstvA??? Predmet 36/74, Walrave and Koch v. Association Union Cycliste Internationale Pravno gledano rije je o pitanju mogu li odredbe Osnivakih ugovora imati horizontalne uinke, odnosno,

mogu li se fizike i pravne osobe pred nacionalnim sudovima pozivati na subjektivna prava koja proizlaze izravno iz Osnivakih ugovora ne samo u odnosu na dravu, ve i u odnosu na druge pravne subjekte. BICIKLISTI VS. BICIKLISTIKA UDRUGA (horizontalna situacija)

TUMAENJE tumaenje l. 59. UEZ I Uredbe Vijea br. 1612/68 od 15. listopada 1968. (O.J. L257, str.2) o slobodi kretanja radnika u Zajednici. Osnovno je pitanje treba li te lanke i Uredbu interpretirati na nain da su im odredbe Pravilnika Meunarodne udruge biciklista (Union Cycliste Internationale) koja se odnose na svjetska prvenstva u biciklizmu na srednje pruge, prema kojima "pacemaker" [onaj koji odreuje ritam] mora imati isto dravljanstvo kao i "stayer" [biciklist koji vozi

neposredno iza motora koji odreuje ritam] suprotne. Imajui u vidu ciljeve Zajednice, bavljenje sportom je predmetom prava Zajednice samo u mjeri u kojoj predstavlja ekonomsku aktivnost u smislu l. 2 Ugovora. Kada takva aktivnost ima narav zaposlenja uz naknadu ili naplatne usluge, tada ona spada u doseg lanaka 48 do 51 ili 59 do 66, Ugovora, ovisno o situaciji. Te odredbe koje daju uinak opem pravilu iz l. 7 Ugovora, zabranjuju svaku diskriminaciju utemeljenu

na dravljanstvu pri obavljanju aktivnosti na koje se odnose (EKONOMSKIH AKTIVNOSTI). PACEMAKER / STAYER ZABRANA DISKRIMINACIJE se ne odnosi na sastavljanje sportskih timova, posebice nacionalnih timova, ije je sastavljanje pitanje iskljuivo sportskog interesa, te kao takvo nema nita zajednikog s ekonomskom aktivnou.

nacionalni sud mora odrediti narav aktivnosti o kojoj odluuje, te odluiti posebice ine li "pacemaker" i "stayer" tim u sportu o kojemu je rije, ili ne. Glavno pitanje u vezi sa svim lancima koji se

navode je, mogu li se pravila meunarodne sportske federacije smatrati suprotnima Ugovoru. cl.48.ZABRANA DISKRIMINACIJE NA TEMELJU DRZAVLJANSTVA utvreno je da se l. 48 koji se odnosi na zabranu svake diskriminacije temeljem dravljanstva u pogledu zaposlenja uz naknadu, odnosi i na ugovore i pravila koji ne potjeu od javne vlasti. Zbog

toga to je imperativne naravi, pravilo o zabrani diskriminacije primjenjuje se pri prosudbi svih pravnih odnosa IZRAVAN UCINAK NORMI UGOVORA Konano, nacionalni sud postavio je pitanje imaju li prvi paragraf l. 59 i mogue prvi

paragraf l. 7 Ugovora, izravne uinke u pravnim poretcima drava lanica. NAELO IZRAVNOG UINKA prvi paragraf l. 59. u mjeri u kojoj se odnosi na zabranu svake diskriminacije temeljem dravljanstva, stvara subjektivna prava koja nacionalni sudovi moraju tititi.

1. Uzimajui u obzir ciljeve Zajednice, bavljenje sportom je predmetom prava Zajednice samo u mjeri u kojoj to predstavlja ekonomsku aktivnost u smislu l. 2 Ugovora. 2. Zabrana diskriminacije utemeljene na dravljanstvu sadrana u l. 7, 48 i 59 Ugovora ne utjee na sastavljanje sportskih timova, posebice nacionalnih timova, ije je formiranje pitanje isto sportskog interesa i kao takvo nema nita zajednikog s ekonomskom aktivnou.

Glavni problem na koji je morao odgovoriti Europski sud je mogu li odredbe Ugovora o EEZ, konkretno l. 119 [danas nakon izmjena i dopuna l. 141 UEZ] imati horizontalni izravni uinak. Predmet je znaajan i zbog konkretizacije naela jednaka plaa za jednaki rad mukaraca i ena. Za razliku od predmeta Walrave and Koch, ovdje je rije o lanku Ugovora koji je izravno upuen dravama lanicama i rije je o socijalnoj politici Zajednice, a ne o jednom od ciljeva nabrojenih u l. 3 Ugovora o EEZ. Predmet je vaan i stoga to je ES ograniio

retroaktivne uinke svoje odluke. Predmet 43/75, Defrenne II Pitanja 1. Ima li norma Osnivackog ugovora horizontalni izravan ucinak? 2. Jei ponasanje poslodavca bilo diskriminatorno I zasto je to vazno (iz 2 razloga?) Zasto kazemo da cl. 119. UEZ ima dvostruki

cilj? 1. Cour du travail iz Bruxellesa, je po lanku 177. Ugovora o Europskoj zajednici postavio dva pitanja o uinku i implementaciji lanka 119. Ugovora koji se odnosi na naelo

jednake plae za jednak rad mukaraca i ena. 2. Ova pitanja su se pojavila u kontekstu postupka izmeu stjuardese i njenog poslodavca, Sabena S.A., radi naknade koju tuiteljica trai u glavnom postupku po osnovi da je, u razdoblju od 15. veljae 1963. i 01. veljae 1996., kao enski radnik trpila diskriminaciju u plai s obzirom na muke kolege koji su obavljali jednaki rad u svojstvu stjuarda. 3. Prema odluci u kojoj je sadrano prethodno pitanje, stranke se slau da je rad stjuardese identian radu stjuarda i u ovim okolnostima nije sporno postojanje diskriminacije u plai na tetu stjuadese tijekom navedenog razdoblja.

4. Prvo pitanje je uvodi li lanak 119. Ugovora izravno u nacionalno pravo naelo da mukarci i ene moraju primati jednaku plau za jednak rad i da li, stoga, neovisno od ikakve nacionalne norme ovlauje radnike da pokrenu postupak pred nacionalnim sudom kako bi osigurali potivanje tog naela. 5. Ako je odgovor na ovo pitanje pozitivan, postavlja se i pitanje od kojeg se datuma mora priznati takav uinak.

7. Pitanje izravnog uinka l. 119. se mora razmotriti u svijetlu prirode naela jednake plae, cilja ove odredbe i njenog mjesta u shemi Ugovora.

8. lanak 119. ima dvostruki cilj. 9. Prvo, u svijetlu razliitog stupnja razvoja socijalnog zakonodavstva u razliitim dravama lanicama, cilj lanka 119. je eliminirati nejednak polozaj na trzistu poduzea s poslovnim nastanom u dravama koje su stvarno provele naelo jednake plae u odnosu na poduzea s poslovnim nastanom u dravama koje jo nisu eliminirale diskriminaciju enskih radnika u pogledu plae. 10. Drugo, ova odredba predstavlja dio socijalnih ciljeva Zajednice, koja nije samo ekonomska unija, ve je ujedno usmjerena, kroz zajedniku akciju, na osiguravanje socijalnog napretka i na traenje neprestanog poboljanja uvijeta ivota i

rada svojih naroda, kao to naglaava Preambula Ugovora. 41. Drugo pitanje trai odgovor je li l. 119 postao primjenjiv u dravama lanicama temeljem mjera koje su prihvatila tijela Europske ekonomske zajednice, ili se nacionalni zakonodavac mora smatrati jedinim nadlenim u

toj stvari. 42. U skladu s onime to je ve reeno, prikladno je spojiti ovo pitanje s problemom datuma od kojega se za l. 119 mora smatrati da ima izravne uinke. 43. U svjetlu ovih problema najprije je potrebno ustanoviti kronoloki red mjera koje je donijela Zajednica kako bi se osigurala provedba odredbe ija se interpretacija trai. 1. Na naelo da mukarci i ene moraju primati jednaku plau koje je propisano lankom 119 moe

se pozivati pred nacionalnim sudovima. Ti sudovi imaju obavezu osigurati zatitu prava koja ta odredba dodjeljuje pojedincima, posebice u sluaju onih oblika diskriminacije koji svoj izvor imaju u zakonskim odredbama ili kolektivnim ugovorima o radu, kao i kada mukarci i ene za jednaki rad u istom poduzeu ili za iste usluge, u privatnom ili javnom sektoru, primaju nejednaku plau.

4. ak i u podrujima u kojima l. 119 nema izravni uinak, tu odredbu ne moe se interpretirati na nain da nacionalni zakonodavac ima pridrano iskljuivo pravo provoditi naelo jednake plae, s obzirom da, u mjeri u kojoj je takva provedba potrebna, ona moe biti ostvarena kombinacijom mjera Zajednice i nacionalnih mjera. 5. na izravni uinak l. 119. ne moe se pozivati u

tubama koje se odnose na razdoblja primanja plae koja prethode datumu ove presude (zabrana retroaktivnog uinka). lanak 249. Ugovora o EZ Kako bi provodili svoje zadae u skladu s odredbama ovog Ugovora, Europski parlament djelulujui zajedno s Vijeem, Vijee i Komisija donosit e uredbe, direktive, odluke, ili e izdavati preporuke ili miljenja.

Uredba ima opu primjenu. Obvezjua je u cijelosti i izravno primjenjiva u svim dravama lanicama. lanak 249. Ugovora o EZ Direktiva je obvezujua, u pogledu rezultata koji se ima ostvariti, za svaku dravu lanicu kojoj je upuena, a li ostavlja nacionalnim vlastima izbor forme i metoda. Odluka je obvezujua u cijelosti za one

kojima je upuena. Preporuke i miljenja nemaju obvezujuu snagu. INJENICE:

Republika Italija donijela je zakon kojime je uvela "iskrcajnu pristojbu" u iznosu od 30 Lira po metrikoj toni itarica koje se iskrcavaju u talijanskim lukama. U postupku koji je poduzee Fratelli Variola pokrenulo protiv talijanske carinske uprave traei oglaavanje takve pristojbe nezakonitom, transki sudac pokrenuo je pred ES postupak temeljem l. 234 Ugovora o EZ. OPRAVDANJE ITALIJE smije li propise prepisati u nacionalno zakonodavstvo i onda primjenu opravdati pravnim temeljom u

nacionalnom zakonodavstvu/?????

1) Ne smiju se prenositi u nacionalno pravo, ve se imaju prevesti i primjenjivati neposredno 2) Ako uredba to trai, drave lanice moraju donijeti provedbene propise kako

bi omoguile primjenu uredbe (slinost s nacionalnim uredbama za provedbu zakona) 3) Provedbeni propisi ne smiju mijenjati smisao Uredbe, rokove za njenu primjenu, ili na bilo koji nain onemoguavati ili ograniavati njene uinke 4) Pri tome drave lanice moraju potivati l. 10 UEZ 5) Imaju izravni uinak, horizontalni i vertikalni LEONESIO 93/71

za njihovu inkorporaciju u nacionalna prava nije nuan akt transformacije nacionalnim propisom, a u veini sluajeva ak je i

zabranjen. 1972. Komisija je tuila Italiju Europskom sudu u postupku iz lanka 226 (tada 169) EZ, traei da Sud donese deklaratornu presudu kojom utvruje da je Italija povrijedila svoje obveze utemeljene na uredbama.

Italija je 1972. donijela zakonodavstvo nuno za isplatu premija za klanje krava. lanak 226. (bivi lanak 169.) Ako Komisija smatra da je neka drava-lanica propustila ispuniti neku obvezu na temelju ovog Ugovora, duna je sastaviti obrazloeno miljenje o toj stvari nakon to je omoguila dotinoj dravi da podnese svoje oitovanje.

Ako drava ne postupi u skladu s miljenjem u roku koji odredi Komisija, ova potonja moe taj predmet uputiti Sudu. Izravna primjena uredbi znai da za njihovu inkorporaciju u nacionalna prava nije nuan akt transformacije nacionalnim propisom, a u veini sluajeva ak je i zabranjen.

Sud je doktrinu da su nacionalne mjere neprimjerene prvo postavio 1973. u sluaju Komisija vs. Italije (39/72). DA PONOVIMO! 1. Naelo nadreenosti 2. Primarno i sekundarno pravo 3. Uinak odredbi osnivakih ugovora 4. to su uredbe i kakav uinak imaju? Kako to znamo? 5. Koja je osnovna razlika izmeu uredbi i direktiva? 6. Po emu je sve znaajan predmet Defrenne?

UIMO NA PRIMJERU Gospoica Juri zaposlena je u modnoj ageniciji Fashion HR. Njezine kolegice i ona primaju nizu plau od svojih mukih

kolega manekena a rade isti posao u istom opsegu. RH je clanica EU. Tuile su vlasnicu agencije za diskriminaciju na temelju spola. Opinski sud u Zagrebu iako je diskriminacija zabranjena hrvatskim ZoRS i ZoR nije znao kako postupiti. to je hrvatski sudac mogao uiniti? Na koje odredbe europskog prava se u konkretnom sluaju moe pozvati?

Recently Viewed Presentations

  • PowerPoint Presentation

    PowerPoint Presentation

    The Office for Victims of Crime is a component of the Office of Justice Programs, which also includes the Bureau of Justice Statistics, the National Institute of Justice, the Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention, the SMART Office, and...
  • Name That Book!

    Name That Book!

    Colin Fischer. by Miller, Ashley Edward and Zach StentzRealistic Fiction. ... Powerful chalk drawing magic keeps mysterious, voracious, two dimensional creatures from destroying America and cast sixteen year old Joel into a desperate battle to save his classmates.
  • Equalized 4Gb/s Signalling

    Equalized 4Gb/s Signalling

    Flexibility with Performance March 30, 2001 William J. Dally Computer Systems Laboratory Stanford University [email protected] Outline Motivation We need low-power, programmable TeraOps The problem is bandwidth Growing gap between special-purpose and general-purpose hardware Its easy to make ALUs, hard to...
  • Expanded Valence and Resonance - Ms. Allan's Biology Webpage

    Expanded Valence and Resonance - Ms. Allan's Biology Webpage

    Draw the Lewis Structures for CF. 4, NH 3, CO 2, H 2 0, H 2 CO and C 2 H 2 on your Hybridization Worksheet.NO 2-1. Objectives. SWBAT write Lewis structures for molecules that are exceptions to the octet...
  • HEAP Draft Timeline

    HEAP Draft Timeline

    5 percent is the MINIMUM, there is nomaximum. The HEAP team encourages and expects local CoCs and large cities to work with youth advocates and youth service providers to determine the most appropriate services for this targetpopulation.
  • Style Strategies for Your Writing - UIS

    Style Strategies for Your Writing - UIS

    Arial Wingdings Times New Roman Watermark 1_Watermark Style Strategies for Your Writing Why Bother Considering Style? The Brushstroke Concept The Brushstrokes Analyze Your Verbs Consider Revising Conjugations of "To Be" Revising "To Be" cont...
  • Agility Done Differently: 3 Perspectives Miljan Bajic, John

    Agility Done Differently: 3 Perspectives Miljan Bajic, John

    PMI Maine Board. Upcoming Events. April 17, 2018 . Lessons Learned with Dennis Carignan. TUESDAY AT USM. Working on May & June. Let us know of any ideas you have! 17 New Chapter Members Since February 15, 2018. ... PowerPoint...
  • Linguist careers in the EU John Evans Language

    Linguist careers in the EU John Evans Language

    Political Advisor Aid Work ...And many, many more…. Policy development Audit and Inspection * Traineeships (stages) General traineeships writing reports, summaries, minutes, press reviews…. doing research & analyses taking part in infringement and legislative procedures participating in high ...