HRVATSKI IDENTITET - unizg.hr

HRVATSKI IDENTITET - unizg.hr

HRVATSKI IDENTITET SASTAVNICE Uvod Pitanja za raspravu: to je sve odredilo na hrvatski identitet? Po emu se prepoznajemo kao Hrvati, slini meu sobom, a razliiti od susjednih naroda? Rije identitet od latinske rijei: idem, eadem, idem, to znai isti tom se rijeju oznauju osobe ili stvari jednake, jedne vrsti.

Klaiev Rjenik stranih rijei rije: istovjetnost, podudaranje, izjednaivanje, potpuna jednakost, priznanje da netko ili neto zaista jest ono ime se prikazuje (utvrditi neiji identitet), da je netko zaista osoba o kojoj se radi; skup znaajki koje neku osobu ine onom koja jest. Mareviev Latinsko-hrvatski enciklopedijski rjenik: rije identitas iz crkvenoga govora identitet, jednakobitnost, skladnost, suglasje upuivanje na crkvene izvore nije bez razloga JEZIK Jedno od najsnanijih obiljeja identiteta, i osobe i naroda najprepoznatljivija i najsnanija veza meu osobama koje: govore istim jezikom

jezikom razmjenjuju spoznaje u njemu se prepoznaju kao zajednica. Jezikom se: prepoznajemo spoznajemo jednakima s onima koji govore na jezik, ili su ga nauili stranca koji govori na jezik prepoznajemo kao sebi bliskoga. VRSTE IDENTITETA (Huntigton) 1. Pripisani (askriptivni) dob, podrijetlo, rod, spolnost, srodstvo (krvni srodnici), etnicitet (definiran kao proireno srodstvo) i rasa. 2. Kulturni klan, pleme, etnicitet (definiran kao nain ivota), jezik,

nacionalnost, religija, civilizacija. 3. Teritorijalni susjedstvo, selo, grad, pokrajina, zaviaj, drava, zemlja, regija, zemljopisni prostor, kontinent i hemisfera. VRSTE IDENTITETA (Huntigton) 4. Politiki frakcija, klika, voa, interesna skupina, pokret, uzrok, stranka, ideologija, drava. 5. Gospodarski posao, zanimanje, zvanje (profesija), radna skupina, poslodavac, industrijska grana, gospodarski sektor, sindikat, klasa. 6. Drutveni

prijatelji, klub, momad (tim), kolege, drutvo, drutveni poloaj JEZIK U starom hrvatskom i staroslavenskom jeziku: rije jezik oznaavala je narod, naciju U 19. stoljeu: rije narod oznaavala je prvenstveno naciju ljude koji imaju isti jezik, proivjeli su jednaku povijest, naseljuju istu zemlju ali imaju i politiku projekciju samostalnosti nacije i drave Ljudi iste nacionalnosti sunarod, apstraktna imenica je narodnost imenica puk Puk je za stepenicu nie postavljen nego narod;

puk je irok pojam, a narod zna svoje zadae, politike i drutvene, on je politiki imbenik. HRVATSKI JEZIK prepoznajemo se u hrvatskom jeziku poseban razliit od svih jezika koji nas okruuju razliit od prolih jezika koji su se koristili ilirski, slovinski, dalmatinski, slavonski, bosanski, hrvatski ili srpski, srpskohrvatski, hrvatskosrpski, jugoslavenski. Srodan: bonjakom, srpskom, neto manje slovenskom, makedonskom, bugarskom. Slian: zapadnoslavenskim jezicima, poljskom, ekom, slovakom

spada u porodicu indoeuropskih jezika HRVATSKI JEZIK Hrvati kroz svoju kulturnu prolost u knjievnosti upotrebljavali sva tri naa dijalekta kao knjievne jezike, i jezike svoje knjievnosti unato toj znatnoj razlici meu knjievnim i jezinim idiomima osjeali nerazdvojivom zajednicom u narodnosnom smislu. Kad je u 19. stoljeu europska jezikoslovna znanost (mladogramatiari) htjela Hrvate podijeliti tako da kajkavce Hrvate pribroje Slovencima (a i kajkavci hrvatski su se u starijim razdobljima nazivali Slovencima, tj. stanovnicima Slovinja, latinski Slavonije, ali tada su se dananji Slovenci zvali Kranjci, tajerci...), tokavce Srbima, a samo bi akavci bili Hrvati!

Hrvati su taj znanstveni prijedlog odbacili i s pozicija dravne politike i s pozicija jezikoslovlja. HRVATSKI JEZIK Ivan Derkos 1832. u zoru hrvatskoga narodnoga preporoda u knjizi Genius patriae super dormientibus suis fi liis Genij Domovine o pozaspaloj svojoj djeci: Uvaivi koristi (Hrvati kajkavci) treba da se spoje sa Slavoncima i Dalmatincima, jer ve jesmo kao jedna drava za sebe (to sa Kranjskom i tajerskom takvo neto zajedniko nemamo) ve od vremena Petra Kreimira, kralja hrvatskoga i dalmatinskoga, dri nas najui vez (...) , ve nas dri bratska i neka tajanstvena vezilja ljubav, koja uzajamno otvara putove k srcu.

HRVATSKI JEZIK Hrvati su sve mijene svoga knjievnoga jezika prepoznali kao svoj knjievni jezik ili bar jezik knjievnosti. POVIJESNI PROSTOR Identitet ini i prostor na kojem ljudi ive Republika Hrvatska se oblikovala iz tri kraljevstva (kraljevina): Kraljevstvo Slavonije Kraljevstvo Dalmacije Kraljevstvo Hrvatske. Nai knezovi na samom poetku su se zvali:

Rex Croatorum Rex Slavorum; DOM I DOMOVINA Domovina, drava, zajednika sudbina jednakih ili slinih. Drugi narodi, sluei se latinskim jezikom, za pojam prostora na kojemu ive koriste: pojam patria, ili otadbina zemlja u kojoj se rodio otac, i ja nakon njega. I Hrvati su neko koristili tu rije, kao sinonim za domovinu. DOM I DOMOVINA pjesma Lijepa naa domovina tono je odredila to to znai:

Dom je onaj prostor gdje ivi nekoliko generacija. Dom je prostor u kojem ivi nekoliko generacija koje se prepoznaju. Antun i Stjepan Radi: spoznavi vrijednost i privlanost doma svoj su list nazvali Dom. Grki:dom = okos Ta se rije nalazi u mnogim sloenicama: ekonomija, ekologija, ekumena, ekumenizam. KNJIEVNOST Hrvate je u zajednitvu drala knjievnost: velika koliina napisanih tekstova, knjievnih, pjesnikih, proznih, beletristikih i bogotovnih koji su bili zajedniki cijelom narodu.

veliku vanost imaju oni tekstovi koje su: svi jednako uli, itali, odnosno, prihvaali. Prvenstveno su to crkveni tekstovi: pjesme, molitve, biblijski tekstovi itani u Crkvi, tumaenja tih tekstova, tj. propovijedi koje su slubenici s oltara govorili puku, ali i obredi za svaku ivotnu prigodu, a sve to na hrvatskom jeziku. misni obredi su se odravali i na latinskom i na staroslavenskom itanja iz lekcionara, od Bernardinova iz 1495. preko Bandulavieva, trajno su se odrala do 20. stoljea i u latinakoj i staroslavenskoj sredini propovijedi iskljuivo na hrvatskom jeziku. KNJIEVNOST hrvatski jezik u crkvenim knjigama i propovijedi na tom jeziku odredili su

povijest naega jezika temeljne odrednice naega identiteta vie nego drugi identifikacijski elementi s obzirom na trajne duhovne vrednote koje su propovjednici isticali svake nedjelje i svakoga blagdana. usmena knjievnost lako prelazila i jezine i regionalne granice Hrvati su kroz stoljea stvorili bogatu knjievnost na sva tri naa jezika i pisma VJERA I RELIGIJA Identitet se iskazuje i vjeroispovijednou, religioznom pripadnou danas, a neko jo vie

vjerskom smo pripadnou i u povijesti i danas razliiti kao Hrvati preteno pripadamo zapadnom katolikom kranstvu za razliku od Srba i Crnogoraca koji pripadaju istonom, pravoslavnom kranstvu jo je vea razlika prema onima koji se meusobno prepoznavaju u islamu. Po odrednicama zapadnoga kranstva slini smo susjednim Slovencima ali i bitno razliiti od njih po tome to smo imali bogosluje na naem jeziku, u glagoljakim krajevima, i dijelove koji su se itali kao rije Boja na hrvatskom, iz lekcionara na tokavsko-ikavskom i na kajkavskom VJERA I RELIGIJA razlika jo vea u iskazivanju hrvatske religioznosti u odnosu na katolike Talijane Oni su crkveni latinski doivljavali kao dio svoje povijesnojezine

posebnosti. Hrvati nisu latinski doivljavali kao dio svojega jezinoga identiteta ali jesu kao dio crkvenoga, katolikog identiteta. Mnogo je europskih naroda koji pripadaju razliitim religijskim opredjeljenjima: Nijemci su katolici i luterani, esi I Slovaci su katolici, starokatolici, luterani i kalvinisti Francuzi su protestanti, luterani i kalvinisti Poljaci su preteno katolici ali meu njima ima i grkokatolika i pravoslavaca. VJERA I RELIGIJA Hrvati su pretenim dijelom katolici ali, do 19. st. narodnosna se identifikacija izraava imenom drave i naroda, no ne i

vjerskom pripadnou. Nakon nacionalne integracije: procesi su u naim krajevima zavreni onako kako su se odrali do danas. SISTEMATIZACIJA Navedite najvanije faktore koji: ine hrvatski nacionalni identitet Razlikuju Hrvate od susjednih naroda Navedite: stereotipe o Hrvatima stereotipe o susjednim narodima TRI HRVATSKA PISMA

Hrvati su svoju pisanu kulturu i knjievnost izgraivali kroz stoljea na tri pisma na glagoljici, na latinici i na hrvatskoj irilici od ranoga srednjega vijeka sve do 19. stoljea. Glagoljica zajedno s jednim dijelom hrvatskoga naroda dijelila posebnu sudbinu na poseban nain dio hrvatskoga povijesnog identiteta od 10. do 12. glagoljicu imali i Bugari i Makedonci od toga vremena k naim danima uvali su je u knjigama, rukopisnim i tiskanim, samo Hrvati. grko pismo ureeno prema potrebama slavenskoga jezika i govora irilica Ureena prema hrvatskim potrebama prepoznatljiva po svojim osebujnim oblicima i cjelokupnom paleografskom razvitku

drukija od drugih slavenskih irilikih pisama TRI HRVATSKA PISMA 19. stoljee Latiniki slovopis latinica ureena onako kako ju je predloio Ljudevit Gaj Prihvatili i Hrvati i Slovenci i Srbi kad se koriste latinikim pismom, latinica je postala snana oznaka nepodijeljena hrvatskog identiteta Gajev prijedlog, i zatim prihvaanje funkcionalne latinice, bio velik korak u povijesti hrvatske kulture i temelj hrvatskog identiteta. Slijedio je nakon toga: proces prihvaanja tokavskoga dijalekta, tokavske stilizacije hrvatskoga jezika,

prihvaena bogata knjievnost na tokavskom jeziku kao temelj hrvatskoga zajednikog jezika, jer je pravopis i jedinstveni jezik objedinio sve Hrvate u Trojednoj kraljevini, Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, Istri i Dubrovniku, Bosni i Hercegovini. Glagoljica kao oznaka hrvatskoga identiteta danas se vie nego nekada javlja kao medijski znak, PISANA KULTURA Hrvati su svoju pisanu kulturu ostvarivali na tri jezika na latinskom, na hrvatskom, na staroslavenskom Za razliku od drugih susjednih nam naroda beletristiku knjievnost i filozofska i teoloka djela, u rukopisnim kodeksima ili tiskanim knjigama kroz srednji vijek do renesanse, negdje i do baroka.

Od prosvjetiteljstva kad se knjievna i pouna djela tiskaju za irok krug hrvatskoga itateljstva staroslavenski se gasi, jenjava i upotreba latinskoga jezika. Javlja se tenja da hrvatski jezik postane jedan i jedinstven za sve povijesne pokrajine taj se proces poinje ostvarivati ve za vrijeme prosvjetiteljstva. GRADSKA I RURALNA KULTURA Imali smo bogatu graansku kulturu U knjievnosti, slikarstvu, graditeljstvu Slino kao susjedni narodi Nakon odlaska Turaka

Obnova razruenog Procvat baroka Jer je taj stil prepoznat kao europska opa i zajednika vrijednost U ruralnim dijelovima: Bogata crkvena arhitektura Oko crkava su se odravali sajmovi, derneci, brgulje Agrafijska, folklorna kultura Okupljanje zajednice za blagdane, zavretak poljodjelskih radova, dolazak proljea CENTRIFUGALNE i CENTRIPETALNE TENDENCIJE Centrifugalne = sredobjene Centripetalne = sredotrane Ureenje drave:

Samostalna i neovisna? Dio saveza? Zbog borbe Istoka i Zapada? Zbog nemirne granice? CENTRIFUGALNE i CENTRIPETALNE TENDENCIJE pitanje za raspravu: Europska unija: Onemoguava li samostalnost Hrvatske? SLOENOST NACIONALNOG IDNETITETA

Huntington: Nacionalni identitet obino, ali ne uvijek, ukljuuje teritorijalni element i moe takoer ukljuiti jedan ili vie pripisanih (rasa, etnicitet), kulturnih (religija, jezik) i politikih (drava, ideologija) elemenata, kao to ponekad moe ukljuiti i gospodarske (poljodjelstvo) Ili drutvene (socijalna povezanost, mrea) elemente. TEORIJA O DRUTVENOM IDENTITETU Huntington polazi od stava: svi se skupni (drutveni,etniki, nacionalni i kulturni) identiteti formiraju kroz tri uzajamno povezana spoznajno-emocionalna procesa:

a) procesa kategorizacije ili diferencijacije (nas i njih, drugih), b) procesa identifikacije (Tko smo mi? i Tko su oni?), i c) procesa drutvene usporedbe (nas i njih). duhovito zakljuuje Huntington: Ti i ja postajemomi kad se pojave oni.Ti i Ti i ja postajemomi kad se pojave oni.ja postajemoTi i ja postajemomi kad se pojave oni.mi kad se pojave Ti i ja postajemomi kad se pojave oni.oni. IDENTITETSKA POLITIKA Hrvati ostvarili dravu u doba zastarjelosti nacionalne drave bitno oteava proces izgradnje i ouvanja hrvatskog nacionalnog (kulturnog) identiteta jer se taj identitet mora stvarati u uvjetima kad su u politikoj modi: nadnacionalnost, raznovrsnost, raznolikost, multikulturalnost i univerzalnost(globalnost)

a ne posebnosti nacionalnog duha i nacionalnih drava. IDENTITETSKA POLITIKA Benedict Anderson: nacionalnu svijest i duh odavno ne stvara elitna kultura (romani, pjesnitvo, znanost, opera, lijepa knjievnost openito; niti se ona stvara u knjievnim salonima, itaonicama, pjesnikim veerima,asopisima, kazalitima i knjievnim nakladnitvom), nego itanje novina. Suvremene su nacije, nacije itatelja novina! Kao to e budue nacije i nadnacionalne identitetske zajednice biti zajednice gledatelja televizije i nacije korisnika interneta. IDENTITETSKA POLITIKA

Hrvatska: Strah od gubitka nacionalnog i kulturalnog identiteta u EU Malobrojan narod Hrvatski jezik i kultura bez velikog utjecaja u europskim i svjetskim razmjerima EU: Promie se europski identitet koji zrcali tradiciju velikih europskih nacija IDENTITETSKA POLITIKA Realno je oekivati da e se tijekom vremena taj odnos mijenjati u korist europskog identiteta. Ipak, nije vjerojatno da e u sljedeih dvadesetak godina europski identitet poprimiti simbolinu ili masovno-psiholoku vanost koju jo uvijek ima i vrlo dugo e imati nacionalni identitet u Europi i svijetu.

Teorije i doktrine o budunosti europskog identiteta a) one koje zagovaraju izgradnju egzistencijalno sadrajnog, a simboliki relativno praznog identiteta Europske unije b) one koje tee stvaranju snanog simbolinog, obrednog i emocionalnog identiteta Europljana i Europske unije RAZLIKA IZMEU EUROPSKOG I AMERIKOG SNA Odrednica Ameriki san Europski san

Shvaanje smisla razvoja gospodarski rast odrivi razvoj ivotni cilj stjecanje osobnog bogatstva tenja ka kvalitetnom ivotu Osobna i drutvena usmjerenost

usmjerenost na osobne interese solidarnost i usmjerenost na drutvo blagostanja Rjeavanje sukoba vojno rjeavanje sukoba diplomatsko i ekonomsko rjeavanje sukoba Etiki kredo

etika rada i postignua etika slobodnog vremena Duhovnost religioznost svjetovnost Naelo gradnje nacije taljenje naroda viestruki identiteti

RAZLIKA IZMEU EUROPSKOG I AMERIKOG SNA Koji je hrvatski san? MIGRACIJE hrvatski prostor izrazito migratoran Povijesni migracijski tokovi (u i izvan Hrvatske) utjecali na formiranje hrvatskog identiteta. migracije mijenjale fiziki i duhovni ambijent Hrvatske Hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu

Austrija oko 50 000 eka oko 800 Italija oko 3 000 Kosovo oko 350 Maarska oko 50 000

Makedonija oko 4 000 Rumunjska oko 7 500 Slovaka oko 4 000 Slovenija od 35 000 do 54 000 Srbija od 150 000 do 200 000 Crna Gora oko 7 000 do 10 000 Hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu

Argentina oko 250 000 Australija oko 250 000 Austrija oko 90 000 Brazil oko 20 000 ile oko 200 000 Francuska oko 40 000

Italija oko 60 000 JAR oko 8 000 Kanada oko 250 000 Novi Zeland oko 40 000 Njemaka oko 350 000 SAD oko 1 200 000 vedska oko 35 000 vicarska oko 80 000 Hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu 1. razdoblje - od 15. do 18. stoljea (stara dijaspora) Gradianski Hrvati

Moliki Hrvati Hrvati u Rumunjskoj Hrvati u Slovakoj Bunjevci i okci Razdoblja iseljavanja 2. razdoblje - od 1880. do Prvog svjetskog rata SAD, zemlje Latinske Amerike, Junoafrika Republika, Australija, Novi Zeland 3. razdoblje - izmeu dva svjetska rata Njemaka, Francuska, Belgija

4. razdoblje - od 1940. do 1948. godine Argentina i druge zemlje Latinske Amerike, Sjeverna Amerika 5. razdoblje - od 1965. do 1990. godine Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada 6. razdoblje - od 1991. do danas Njemaka, vicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i

Novi Zeland Gradianski Hrvati (Austrija) Osmanlijski prodori iseljavanje Hrvata (Lika, Krbava, Banovina, Slavonija, Bosna, Posavina, Pounje, Hrvatsko primorje i krajevi juno od Senja). U 16. st. naseljavaju zapadnu Maarsku,Istonu Austriju, zapadnu Slovaku i junu Moravsku

Autonomija u crkvenim pitanjima; Lovro Bogovi 1754. tiska molitvenik Hisa Zlata; ouvanje identiteta Jake narodne pjesme

Poljodjelstvo, stoarstvo, vinogradarstvo, furmani Gradianski Hrvati (Austrija) Od 1868. uvodi se 6 godina obvezne nastava na hrvatskom jeziku 1878., Mihovil Nakovi Deklaracija o jedinstvenom hrvatskom pravopisu i knjievnom jeziku gradianskih Hrvata Krajem 19. i poetkom 20. st. zapoinje narodni preporod Mate Meri Miloradi, pjesnik i preporoditelj; 1910., Nae novine, prve novine na hrvatskom jeziku Raspad Austro-Ugarske i referendum 1921.; razdvajanje

Hrvata zapadne Ugarske; oko 80 sela pripalo je Austriji Danas gradianski Hrvati u Saveznoj zemlji Gradie (do 35 000) i gradianski Hrvati u Beu (do 15 000) Hrvati u Maarskoj Jezino i kulturno najraznovrsnija i najsloenija hrvatska manjina izvan matine zemlje Sedam veih skupina gradianski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati, Bonjaci, okci, Bunjevci i podunavski Hrvati.

Podaci HDS izmeu 40 i 50. 000 Hrvata; Baranja, Podravina, du maarsko-austrijske granice, u okolici Kanie i Budimpete Doseljavaju u rasponu od 15. do 18. st s gotovo itavog hrvatskog etnikog prostora Hrvati u Maarskoj Velika uloga franjevaca (Bosna Srebrena) u preseljavanju ali i u razvoju kulture i kolstva; samostani u Baji, Mohau,

Budimu Nacionalni preporod gradianskih Hrvata i Bunjevaca krajem 19. i poetkom. 20. stoljea; asopisi, itaonice, udbenici, knjievna djelatnost Kraj Prvog svjetskog rata Bunjevci, gradianski Hrvati i okci su odvojeni novim granicama Nakon Drugog svjetskog rata novi kolski sustav;

osniva se Hrvatska uiteljska kola u Peuhu; nastava na hrvatskom jeziku Hrvatska dravna samouprava (HDS) - politiko i administrativno tijelo Hrvata u Maarskoj; Savez Hrvata u Maarskoj Hrvati u Vojvodini (Srbija) Hrvati u Bakoj, Srijemu i u manjem broju u Banatu - rubni dio hrvatskog etnikog prostora; danas 56.546 (popis 2002.)

Nekoliko regionalnih i subetnikih imena (Bunjevci i okci) Bunjevaki Hrvati potjeu iz zapadne Hercegovine; naseljavaju krajem 17. st. sjevernu Baku (Subotica i Sombor s okolicom). Danas najbrojnija zajednica. okaki Hrvat, predvoeni franjevcima, dolaze iz Bosne na prostor jugozapadne i zapadne Bake i zapadni dio Srijema

Zbog preustroja vojne granice Hrvati se u veem broju u 18. st. naseljavaju u Banatu narodni preporod bakih Hrvata, Bunjevaca i okaca preporoditelji biskup Ivan Antunovi, Pajo Kujundi, Mijo Mandi Moliki Hrvati (Italija) Talijanska pokrajina Molise, zone bande mora Hrvati se doseljavaju krajem 15. i u poetku 16. stoljeu

s podruja Dalmacije (prostor izmeu Cetine i Neretve); Legenda o doseljenju; Sv. Lucija Molikohrvatski jezik ili po naku nema turcizama; sauvan je usmenom predajom Nekad brojna zajednica (oko 15 naselja) danas opstoji samo u mjestima Kru, Mundimitar i Fili. Danas oko 4 500 stanovnika Hrvati u Rumunjskoj Najstarija hrvatska manjina; dobro jezino i etnografski ouvana Tri skupine (neznatne jezine razlike): Reka, Kea i

Karaevsko-severinska upanija (Kara i Lupak). upaniji (Karaevci, Kraovani, Karaevski Hrvati) Doseljavanje u nekoliko faza; karaevski Hrvati dolaze tijekom 15. i 16. st.; keanski Hrvati su preseljeni u 18. st. s vlastelinstva zagrebakog biskupa u Banat; rekaki Hrvati dolaze oko 1650. Poetkom 20. st. Reka postaje sredite drutvenog i gospodarskog ivota regije. Hrvati u ekoj Iako po podrijetlu slini gradianskim Hrvatima, Hrvati u junoj Moravskoj smatraju se posebnom zajednicom Dolaze u 16. i 17. st. s Banovine i Korduna

Do poetka 20. st. zbog asimilacije odrala su se samo tri veinska hrvatska naselja: Frielitof, Dobro Polje i Nova Prerava. Zbog dogaaja prije Drugog svjetskog rata -raseljavanje i asimilacija; Nakon 1989. Hrvati se ponovno okupljaju u udruge i organiziraju kiritofe (blagdane). Danas Hrvata ima oko 850 i organizirani su u Hrvatski kulturni savez Hrvati u Slovakoj Dolazak Hrvata u Slovaku u 16. st., njihovo podrijetlo, naseljavanje i obiaji, usko su povezani s gradianskim i moravskim Hrvatima. Dolaze s podruja oko Kupe, Podravine, Posavine, Zagorja, Kostajnice, Krievaca i Slunja.

Naseljavaju oko 80 mjesta; danas samo u 5 naselja u blizini Bratislave Devinsko Novo Selo, Hrvatski Jandrof, unovo, Hrvatski Grob i enkvice. Muzej hrvatske kulture u Slovakoj u Devinskom Novom Selu Hrvati u Sjedinjenim Amerikim Dravama Legende o doseljenju u Ameriku; danas 401.208 Hrvata Vea iseljavanja poinju oko 1880. godine iz Hrvatskog primorja, Like, okolice Jaske, Dalmacije i sa otoka Uzroci iseljavanja uglavnom ekonomske prirode Do kraja Prvog svjetskog rata iselilo je oko 350.000 ljudi Hrvati u Louisiani (prva kolonija); u industrijskim centrima Pittsburgh, Chicago, Detroit; kalifornijskoj Zlatnoj groznici;

na gradnji transkontinentalne eljeznice; San Pedru; na Aljasci Okupljanje oko Katolike crkve, osnivanje raznovrsnih udruga i ouvanje identiteta Hrvatska bratska zajednica 1926. Novi val iseljavanja nakon Drugog svjetskog rata OSTALA OBILJEJA IDENTITETA Dravna i nacionalna zastava Dravni grb Grbovi povijesnih pokrajina Crveni kvadrati kravata ZAKLJUAK i SISTEMATIZACIJA

Samostalan zadatak: Odredite najvanije faktore koji su: oblikovali hrvatski identitet razlikuju nas od ostalih susjednih naroda Koji su stereotipi o: Hrvatskoj i Hrvatima? Pripadnicima susjednih naroda? Hvala.

Recently Viewed Presentations

  • Tale of the Tape Ulm, 1805

    Tale of the Tape Ulm, 1805

    Austrian Army (Mack) Grande Arm. é. e (Bonaparte) The battlefield consists of a relatively flat, open plain to the northeast. This plain extends north and east off-map but is contained in the south by the Danube River and Black Forest,...
  • Welcome to Second Grade!

    Welcome to Second Grade!

    6 Day Rotation Schedule. Please refer to your district calendar for the day number. Included in your packets is a Special Area schedule. Due to the rotating schedule pay careful attention to PE and Library days so that students are...
  • Consensus Model - Coalition for Nurses in Advanced Practice

    Consensus Model - Coalition for Nurses in Advanced Practice

    - The APRN Consensus Model recommends that every state allow APRNs to provide all services within their Professional and Personal Scopes of Practice (full practice authority). However, states, such as Texas, limit certain aspects of practice, such as requiring that...
  • Consolidated Seasonal Rainfall Guidance for Africa, November 2013

    Consolidated Seasonal Rainfall Guidance for Africa, November 2013

    The NMME models include: the NOAA CFS, the Canadian models, NOAA GFDL, NCAR, NASA. ... Precipitation was suppressed (orange-red shading) over portions of the Lake Victoria and southern Africa regions in Africa, many parts of the Indian Ocean, eastern Australia...
  • Introduction to Argumentation

    Introduction to Argumentation

    Classical Argument PERORATIO - sums up the argument, brings the essay to closure, leaves a strong last impression, often calls for action or relates the topic to a larger context of issues It corresponds to the CONCLUSION of the argument....
  • HIV/AIDS Prevalence and Mortality Report, 2018

    HIV/AIDS Prevalence and Mortality Report, 2018

    Introduction (I) These three introduction slides provide a general context for the data used to create this slide set. If you have questions about any of the slides, please refer to the HIV/AIDS Surveillance Technical Notes on our website.. This...
  • Ec423: Labour Economics

    Ec423: Labour Economics

    Wage Stucture: Facts Lent Term Lecture 1 Dr. Radha Iyengar Administrative Details 2 hour lecture each week—Topics include both economic theory underpinnings and empirical applications 1 hour class—go over 1 paper to work on understanding concepts and interpreting empirical results...
  • Newton's Law of Universal Gravitation

    Newton's Law of Universal Gravitation

    Like charges repel and this force overcomes that to hold it together Strong Nuclear Force Force that is responsible for radioactive decay Types of decay -alpha: release of alpha particle (He nucleus) -beta: release of electron -gamma: release of light...